Mirza Ćatibušić, direktor NP Tuzla: “U složenom bh. društvu kulturi je teško pronaći mjesto”

Narodno pozorište Tuzla proslavilo je 72. rođendan, a u uslovima pandemije umjetnici dijele sudbinu sugrađana i aktivnosti prilagođavaju mjerama koje donose nadležni.

Kako više nije moguće igrati predstave za publiku kao nekada, veliki broj glumaca je ostao bez angažmana ili su izvor prihoda pronašli u drugim poslovima.

Ipak, Narodno pozorište u Tuzli je primjer odgovornog ponašanja, ali i ljubavi prema umjetnosti koja prkosi pandemiji.

– Već godinu radimo u posebnom režimu i nismo, na sreću, imali eskalaciju zaraze. To je prvenstveno rezultat odgovornog ponašanja kolega. Predstave ne izvodimo zadnje dvije sedmice, uvažavajući nove mjere koje nam dodatno smanjuju broj posjetilaca u sali, ali i ograničenje kretanja – kazao je za Fenu direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić.

No uprkos cijeloj situaciji, na sceni tog pozorišta tokom pandemije izvedeno je 37 predstava, s tim da je pauza u izvođenju bila od 10. marta do 19. septembra. Predstave Narodnog pozorišta Tuzla uvijek su praćene maksimalnim brojem dozvoljenih posjetilaca od 70 osoba, dok je od februara njihov broj ograničen na 30.

Ćatibušić je mišljenja da pozorišta u Bosni i Hercegovini mahom imaju iste probleme sa pandemijom i bez nje.

– BiH je složeno društvo, sa mnoštvom problema koji se smjenjuju na dnevnoj osnovi. U takvom društvu jako je teško kulturi pronaći svoje mjesto i tu pandemija nije donijela ništa novo – mišljenja je Ćatibušić.

Kulturnim ustanovama, smatra on, treba sistemska podrška nevezana za pandemiju jer kultura kao djelatnost treba potpuni zaokret u smislu stvaranja sistema koji kulturu neće posmatrati kao socijalni slučaj, već kao kulturno blago, što u velikoj mjeri jeste.

On podsjeća da su izvori prihoda u vrijeme pandemije za mlade i nezaposlene glumce zatvoreni te angažmana nema.

Sadika Avdić je mlada, perspektivna glumica koja je na početku karantin vidjela kao priliku za kreativnost, učenje novih vještina za koje do tada nije imala dovoljno vremena.

– Pozorišta su primorana da repertoar prilagode samo glumcima i glumicama ansambla jer finansijski ne mogu angažovati vanjske saradnike. Rad sa djecom kroz dramske grupe je obustavljen, filmska industrija skoro da ne postoji. Također, umjetnici u BiH ne spadaju ni u jednu kategoriju koja bi mogla primiti novčanu naknadu sa nekog nivoa vlasti – ustvrdila je ona i dodaje:

– Na žalost, taj odmor se pretvorio u neplaćeni odmor čiji se kraj još ne nazire. Zatvorena pozorišta, zabrana okupljanja, zatvorene škole, zabranjen kontakt. Sve su to stvari koje su uskraćene glumcima, a čiji posao se zasniva na tome – podvlači Avdić.

Umjetnici kažu da pozorište bez publike ne postoji.