69. rođendan Narodnog pozorišta Tuzla
Narodno pozorište Tuzla u martu obilježava tri značajna datuma
Utorak, 20. marta 2018. godine u pozorištima širom svijeta se obilježava kao svjetski dan pozorišta za djecu i mlade i na ovaj dan u svim pozorištima koja rade za djecu i mlade planiraju se brojne aktivnosti sa namjerom da svako dijete osjeti čaroliju pozorišne umjetnosti. U tom duhu ovaj značajan datum obilježit će se i u Narodnom pozorištu Tuzla na način da će ih posjetiti učenici OŠ Solina i Osme osnovne škole Brka i pogledati predstavu „Sretni sat“ u režiji Midhata Kušljugića koju će za njih izvesti tuzlanski glumci. Tokom ove sedmice Narodno pozorište Tuzla nastavlja sa igranjem predstava za djecu i mlade tako da će u četvrtak 22. marta i petak 23. marta izvesti predstavu „Mi djeca s kolodvora Zoo“ u režiji Adnana Omerovića za tuzlanske srednjoškolce. U ova dva dana tuzlansko pozorište izvest će tri predstave i ovim predstavama Narodno pozorište Tuzla dodatno pokušava da podigne svijest kod mladih ljudi o opasnom i štetnom dejstvu konzumiranja narkotika i opojnih droga.
U srijedu, 21. marta u 19,30 sati u Narodnom pozorištu Tuzla izvest će se predstava „Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!“ u režiji poznate pozorišne umjetnice iz Slovenije Nede Rusjan Bric. Narodno pozorište Tuzla je ovu predstavu uradilo u koprodukciji sa Prešernovim gledališčem iz Kranja i u predstavi igraiju glumci iz Tuzle i Kranja: Remira Osmanović, Midhat Kušljugić, Edis Žilić, Peter Musevski, Aljoša Ternovšek i Damir Avdić. Ovo je ujedno i zagrijavanje pred gostovanje Narodnog pozorišta Tuzla sa ovom predstavom u Sloveniji. Naime, od 25. do 29. marta Narodno pozorište Tuzla sa predstavom „Zrno soli…“ gostuje u Kranju i Ljubljani. Slovenačka premijera je planirana za 27. mart 2018. godine na Svjetski dan pozorišta i izvest će se u Prešernovom gledališču u Kranju, čijim će izvođenjem biti svečano otvoren 48. festival „Sedmica slovenačke drame“.
Premijera u Ljubljani planirana je za 28. mart 2018. godine u Mini teatru Ljubljana, i ovo je prvo gostovanje NP Tuzla u Ljubljani od osamostaljenja Slovenije i Bosne i Hercegovine.
01. marta 1949. godine Narodno pozorište Tuzla izvelo je svoju prvu premijeru „Običan čovek“ Branislava Nušića i ovaj dan se obilježava kao datum osnivanja Narodnog pozorišta Tuzla.
Ovaj značajan datum, svoj 69. rođendan Narodno pozorište Tuzla će kao i svih ovih godina proslaviti sa svojom vjernom publikom. 30. marta 2018. godine u 19,30 sati Narodno pozorište Tuzla poklanja svojoj publicipredstavu – hit komediju „Budala na večeri“ u režiji Midhata Kušljugića – ulaz na predstavu je besplatan. NP Tuzla koristi priliku da pozove sve zainteresovane da dođu 30. marta u tuzlansko pozorište da zajednički proslavimo ovaj veliki datum.
U povodu Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade 2018
Poruka Yvette Hardie Poruka Mohamada Al Jounde Poruka Moa Willemsa
Petak, 9. mart 2018. godine u 18,00 sati – PREMIJERA
Subota, 10. mart 2018. godine u 12,00 sati – prva repriza
Koprodukcijski projekat Narodnog pozorišta Tuzla i RTV 7
Predstava za djecu
Midhat Kušljugić
„SRETNI SAT“
Režija: Midhat Kušljugić
Igraju: Alisa Brkić, Mirna Mišković, Edis Žilić, Siniša Udovičić
Midhat Kušljugić, Jasmina Čelebić Tanović
Želim brendirati bogatu tradiciju koju ima Narodno pozorište Tuzla
“Tuzla ima jedan živi spomenik kulture i Narodno pozorište Tuzla kao takvo predstavlja izazov za svakoga ko voli i živi umjetnost, ali i za onoga ko se umjetnošću bavi”, poručio je u video intervjuu za Tuzlanski.ba novoimenovani direktor Narodnog pozorišta u Tuzli Mirza Ćatibušić
Ćatibušić je Akademiju dramskih umjetnosti završio u Tuzli, a pored glumačkog angažmana u nezavisnim produkcijama, profesionalan angažman ostvario je i u nevladinom sektoru. Na poziciju direktora najstarije pozorišne kuće u Bosni i Hercegovini došao je nakon Armina Ćatića koji je ovu funkciju obnašao punih devet godina. Ćatibušić je u video intervjuu za Tuzlanski.ba rekao da tuzlansko Narodno pozorište sa sobom nosi bogatu tradiciju.
“Mislim da nedovoljno brendiramo tu tradiciju i moj lični moto i želja su da malo afirmišemo sami sebe”, istakao je Ćatibušić, koji bi volio da na tuzlanskim pozorišnim daskama u narednom periodu traga ostave i mladi autori, a kao što su to činila djela velikana Derviša Sušića, Ahmeda Muradbegovića…
Imamo sjajne ljude koji su najvažniji resurs
Smatra da kultura u BiH veoma teško dolazi na listu prioriteta, ali da Narodno pozorište Tuzla ima sjajne ljude koji su najvažniji resurs. U tom smislu je, kaže on, najjače oružje potrebno i koristiti, odnosno producirati visokookvalitetne predstave koje će privući publiku, ali i sjajnim glumcima donijeti domaća i međunarodna priznanja. Mišljenja je da bi se na ovakav način svjetla društvene pozornice mogla usmjeriti na ovu pozorišnu kuću koja je već decenijama prepoznata u regiji, ali šire. “Radeći dobro i časno svoj posao prvo možemo pomoći sebi, a samim tim i građanima koji su konzumenti naših usluga”, poručuje Ćatibušić. Kada je riječ o glumačkom ansamblu s kojim raspolaže Narodno pozorište u Tuzli on je, uslovno rečeno na zadovoljavajućem nivou, samo onda kada se poredi s kadrovskim problemima. Pozorište funkcioniše bez seketara, pravnika, tehničkog sekretara, osoba u službi marketinga, umjetničkog rukovodioca te šefa zajedničkih službi. Sve ove funkcije su prijeko potrebne za kvalitetan i sistematičan rad, a oni zaposlenici koji se trenutno nalaze u ovoj kući na sve moguće načine se snalaze kako bi se programske aktivnosti realizirale nesmetano. Uz nedavno formirano resorno ministarstvo Ćatibušić kaže da će nastojati riješiti kadrovske probleme koji trenutno postoje.
Trebamo biti optimisti i stvarati kvalitetan sadržaj
“Uvažavajući okolnosti u kojima živimo i radimo treba biti optimista. Nadam se da ćemo u što skorijem roku imati i ova radna mjesta kako bismo se što rasterećenije mogli posvetiti onome što treba inicijalno da radimo, a to je da stvaramo kvalitetan sadržaj”, nadovezuje se Ćatibušić. Svoje dosadašnje iskustvo u nevladinom sektoru svakako će mu koristiti i za budući razvoj ove pozorišne kuće. Civilni sektor ocjenjuje kao neiscrpnim izvorom raznih mogućnosti koje bi mogle donijeti dobro i tuzlanskom pozorištu, a on je upravo tu kao spona između sektora koji je dinamičan i prati međunarodne tokove te međunarodnih organizacija uz pomoć kojih bi moglo doći do realizacije brojnih projekata. “Olakšavajuće je kada oko sebe imate sjajan ansambl i ljude koji rade u pozorištu te koji koristeći one resurse koje imaju stvaraju dobre i kvalitetne predstave. To nam daje dobru pregovaračku poziciju kada razgovaramo o potencijalnim izvorima finansiranja iz međunarodnih i domaćih fondova”, naveo je Ćatibušić. Stava je i da koprodukcijske saradnje s drugim kućama predstavljaju dobru praksu koju ima pozorište na čijem se čelu nalazi, a u narednom periodu isti smjer djelovanja će biti nastavljen. “Koprodukcije su budućnost, posebno kada je malo tržište kao u zemljama bivše Jugoslavije. Mislim da je to dobar put kako bismo na neki način omogućili i samoj publici da pogleda i neke glumce koje nema često priliku vidjeti, zatim druge umjetničke izražaje, te stilove i pristupe realizaciji pozorišnih predstava”, nastavlja Ćatibušić. S Ćatibušićem smo također razgovarali i o načinima na koje je moguće publiku, posebno mlade ponovo vratiti u pozorišta, dodatnim planovima za budućnost, poboljšanju kvaliteta rada, ali i o programskim aktivnostima za djecu i mlade. Tokom našeg razgovora se osvrnuo i na nedavni status na društvenoj mreži Twitter, a koji je izazvao reakcije u javnosti. Cjelokupan video intervju s novim direktorom Narodnog pozorišta Tuzla Mirzom Ćatibušićem pogledajte u nastavku.
“Za šta biste dali svoj život?” najbolja predstava Pozorišnih igara BiH
Predstava “Za šta biste dali svoj život” Harisa Pašovića i ansambla predstave u režiji Harisa Pašovića i izvedbi East West Centra iz Sarajeva, Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice, Pozorišta Promena iz Novog Sada i Novosadskog pozorišta iz Novog Sada odlukom stručnog žirija proglašena je za najbolju predstavu 36.Pozorišnih igara Bosne i Hercegovine u Jajcu.
Nagrada za najbolju režiju pripala je Darku Cvijetiću za režiju predstave “Bunar” Radmile Smiljanić u izvedbi Pozorišta Prijedor iz Prijedora.
Aleksandar Ristanović dobio je nagradu za najboljeg mladog glumca za ulogu Lefterisa u predstavi “Mlijeko” Vasilisa Kacikonurisa u režiji Slobodana Perišića i izvedbi Studentskog pozorišta iz Banje Luke.
Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja pripala su: glumačkom ansamblu predstave “Za šta biste dali svoj život?” , Zlati Kogelnik za ulogu majke u predstavi “Bunar” Radmile Smiljanić u režiji Darka Cvijetića i izvedbi Pozorišta Prijedor iz Prijedora, Albanu Ukaju za ulogu Wolanda u predstavi “Majstor i Margarita” Mihaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta i izvedbi Sarajevskog ratnog teatra iz Sarajeva, Davoru Goluboviću za ulogu Bokija Aleksića u predstavi “Mirna Bosna” Borisa Lalića u režiji Saše Peševskog i izvedbi Kamernog teatra 55 iz Sarajeva i Midhatu Kušljugiću za ulogu Vojceka u predstavi “Vojcek” Georga Bihnera u režiji Ivana Funka i izvedbi Narodnog pozorišta iz Tuzle.
Nagrada za najbolju muziku pripala je Marku Zoranoviću za muziku u predstavi “Mlijeko” Vasilisa Kacikonurisa u režiji Slobodana Perišića i izvedbi Studentskog pozorišta iz Banje Luke
Adisa Vatreš Selimović dobila je nagradu za najbolju kostimografiju za kostim u predstavi “Majstor i Margarita” Mihaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta i izvedbi Sarajevskog ratnog teatra iz Sarajeva.
Nagrada za najbolju scenografiju pripala je Vladimiru Vanji Vlačini za scenografiju u predstavi “Bunar” Radmile Smiljanić u režiji Darka Cvijetića i izvedbi Pozorišta Prijedor iz Prijedora
Nagrada za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Emini Omerović za dramaturgiju u predstavi “Moja fabrika” Selvedina Avdića u režiji Selme Spahić i izvedbi Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice.
O nagradama je odlučivao stručni žiri u sastavu: Emina Muftić (predsjednica) i Marko Misirača i Nedžad Ibrahimović.
Žiri je odgledao sedam predstava po izboru selektora Almira Bašovića.
Žiri publike odlučio je da je najbolja predstava ovogodišnjih Pozorišnih igara “Mlijeko” Vasilisa Kacikonurisa u režiji Slobodana Perišića i izvedbi Studentskog pozorišta iz Banje Luke.
Dodjelom nagrada u Jajcu su večeras završene ovogodišnje Pozorišne igre Bosne i Hercegovine. A organizatori već misle kako pripremiti iduće i sačuvati značaj ovog najstarijeg teatarskog festivala u BiH.
U programu 57. festivala MESS tri predstave nastale u produkcijama domaćih teatarskih kuća
edstave nastale u produkcijama domaćih teatarskih kuća, “Mi djeca sa kolodvora Zoo” Narodnog pozorišta Tuzla i reditelja Adnana Omerovića, “Otkrivanje žene” Harisa Pašovića, Narodnog pozorišta Sarajevo i East West Centra te “Moja Fabrika” rediteljice Selme Spahić i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, odabrano je u bh. selekciju 57. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.Prema riječima selektorice, komad “Otkrivanje žene” govori o onome o čemu se do sada niko u regionu pa ni šire nije tako temeljito bavio i uspio estetski bogato tematizirati kroz pozorišnu formu.
“Pašović kao autor kroz produbljeni istraživački proces analitički precizno razgaljuje poziciju žene u historijskim promjenama i rezultate tog procesa postavlja na scenu kao reditelj u formi jednog monumentalnog murala. Ova predstava nesentimentalno i iskreno otkriva ženu i njezinu ulogu u društvu, ali u isto vrijeme podstiče dijalog između nje i muškarca kako bismo već jednom mogli prevazići duboko zakodirane društvene stereotipe”, obrazloženje je selektorice Alje Predan.
U obrazloženju izbora predstave “Moja Fabrika”, Predanova je rekla da komad istovremeno savršeno funkcionira kao dokumentarna predstava i kao izuzetno umjetničko djelo koje na suptilan, rafiniran i poetičan način priča priču o usponu i padu zeničke Željezare.
“Društveno angažirana, scenski lijepa i uzbudljiva predstava ukazuje na to da najmlađu generaciju pozorišnih stvaralaca u BiH zanimaju velike i važne teme koje kroz širi društveni i socijalni kontekst progovaraju i o vlastitom identitetu”, obrazložila je Predanova.
Prema pravilima, zbog učešća umjetnika/ca angažiranih u radu Festivala, predstava je van konkurencije za nagrade za najbolju režiju i najbolju predstavu.
Podsjećamo, 57. Internacionalni teatarski festival MESS bit će održan od 30. septembra do 8. oktobra 2017. godine, a u fokusu ovogodišnjeg festivala bit će atipični naratori i naratorke i oni čiji se glasovi rjeđe čuju u društvu.
Preuzeto sa: klix.ba
Jajce: Održana PRESS konferencija povodom 36. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH
U salonu Doma kulture Jajce danas je održana PRESS konferencija u povodu 36. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH, koje će se u našem gradu održati u periodu od 1. do 9. jula ove godine.
Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu održavaju se 36 godina i najstariji su teatarski festival u našoj zemlji. Igre su uživale veliki ugled u bivšoj državi te postale jedan od najznačajnijih festivala na ovim prostorima.
Na današnjoj PRESS konferenciji novinarima su se obratili Edin Hozan, načelnik Općine Jajce, predsjednik Vijeća Igara i predsjednik Organizacionog odbora 36. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH, Almir Bašović, selektor 36. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH i Mevzudin Duranović, direktor 36. Pozorišnih/Kazališnih igaraBiH.
Selektor igara Almir Bašović u proteklom je periodu odgledao veliki broj predstava, te odabrao sedam predstava koje će biti izvedene pred jajačkom publikom.
Direktor Doma kulture Jajce Mevzudin Duranović prisutnima je kazao kako će ključevi grada ove godine pripasti doajenu bh. glumišta Draganu Jovičiću. Jovičić je ključeve grada trebao primiti prošle godine, ali je iz opravdanih razloga ovaj simbolični čin prolongiran za 36. Pozorišne/Kazališne igre BiH.
U nastavku vam donosimo spisak predstava i obrazloženja zbog čega su upravo te predstave odabrane od strane ovogodišnjeg selektora.
1. SARTR Sarajevo, Majstor i Margarita
2. BNP Zenica, Moja fabrika
3. Pozorište Prijedor, Bunar
4. Kamerni teatar 55 Sarajevo, Mirna Bosna
5. EastWest centar i BNP Zenica, Za šta biste dali svoj život?
6. NP Tuzla, Woyzeck
Obrazloženje:
Predstava Woyzeck u režiji mađarskog reditelja Ivana Funka, rađena u tuzlanskom Narodnom pozorištu, sasvim sigurno predstavlja hrabar repertoarski potez. Razlog je to što ovaj komad Georgea Buchnera jeste jedan od najvažnijih modernih dramskih komada, to je komad koji postavlja pitanje o tome šta je zapravo čovjek nakon raspada svih velikih ideja i riječi koji su ga do devetnaestog stoljeća kao biće određivale. U tuzlanskoj postavci je suptilno naglašena jedna Buchnerova intervencija u stvarni događaj po kojem je ova drama nastala. Naime, stvarna osoba po kojoj Buchner gradi svoj centralni lik po zanimanju je bio frizer, a Buchner Woyceku daje da bude vojnik. U ovoj tuzlanskoj predstavi čitav ambijent je scenografijom i kostimima obilježen militarističkim duhom, tako da svi tipovi diskursa koji okružuju centralni lik od tog militarističkog duha ponešto preuzimaju. Tako se jedna priča o mogućnostima čovjeka dvadesetprvog stoljeća suptilno tretira kroz našu nedavnu prošlost (a nažalost, i sadašnjost), ne iznevjeravajući pritom puno Buchnerov original. To je visokokultivirana predstava, koja pokazuje dosta povjerenja u tekst i glumačku igru i koja upozorava da ponovno čitanje modernih klasika jeste imperativ za našu pozorišnu sredinu.
7. Studentsko pozorište Banja Luka, Mlijeko
Preuzeto sa: http://www.jajce-online.com/jajce-odrzana-press-konferenci…/
