Mirza Ćatibušić: Energija i strast vode nas do uspjeha

DIREKTOR NP TUZLA

Piše: A. K./Klix.ba

Mirza Ćatibušić: Energija i strast vode nas do uspjeha

Foto: D. Z./Klix.baIza Narodnog pozorišta (NP) u Tuzli je izuzetno uspješan period. U godini koju smo ostavili iza sebe ljubitelji umjetnosti u u ovoj teatarskoj kući imali su priliku pogledati pet novih predstava za čija se izvođenja tražila karta više. Rad tuzlanske pozorišne ekipe, koju energija i strast vode do uspjeha, nagrađen je prestižnim priznanjima, a ispred njih sada se nalaze bogati planovi.Ekipa portala Klix.ba posjetila je tuzlanski hram umjetnosti u kojem smo razgovarali s direktorom Mirzom Ćatibušićem. Na početku našeg razgovora govori nam kako je izuzetno zadovoljan odazivom publike, posebno u trenucima kada je trend opadanja zainteresiranosti prisutan u cijelom svijetu, kao posljedica novih oblika izražavanja i drugačijeg stila života. 

“Posebno nas raduje da smo u 2018. godini uspjeli imati pet premijernih izvođenja, a za posao koji smo napravili dobili smo i određena priznanja”, kaže Ćatibušić za Klix.ba.

Prestižne nagrade potvrda kvaliteta

Proteklu godinu u ovom pozorištu obilježila je predstava “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” koju je po tekstu Derviša Sušića režirao Goran Damjanac. 

Ovo je teatarski prilagođena kompilacija dramskog djela “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” i pripovjetke “Kaimija” velikog bh. pisca Derviša Sušića, koji je cijeli svoj umjetnički period života pisao za Narodno pozorište u Tuzli. Brilijantne krecije cjelokupnog tima predstave nagrađene su i prestižnim nagradama na prošlogodišnjim Susretima pozorišta u Brčkom.

Foto: D. Z./Klix.ba

Foto: D. Z./Klix.ba

“Ova predstava je važna jer smo s njom, uslovno rečeno ponovo ušli u utakmicu s najjačim pozorišnim kućama. Na susretima u Brčkom smo u žestokoj konkurenciji u kojoj se nasuprot nas nalazila regionalna pozorišna krema uzeli šest nagrada, od kojih i Grand Prix prvi put za jedno pozorište iz BiH. Pored toga, u junu smo učestvovali na Pozorišnim igrama u Jajcu gdje je naša kolegica Remira Osmanović za ulogu u predstavi ‘Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!’ osvojila nagradu za najbolje glumačko ostvarenje. Ako pričamo o praktičnom pokazatelju uspješnosti jedne pozorišne sezone, mi sa 2018. možemo biti itekako zadovoljni”, istakao je ponosno Ćatibušić.

Govoreći o najuspješnijoj predstavi u prošloj godini, Ćatibušić kaže da se u ostvarenje “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” nije ušlo naivno, naglasivši da je riječ o izuzetno kompleksnom projektu.

“Derviš Sušić je klasik bh. i regionalne kjiževnosti i u toliko je postavljati djelo jednog takvog pisca samo po sebi umjetnički izazov. Pored toga imali smo i tehnički izazov, veliku scenografiju, ogroman dokumentarističko-epohalni kostim koji mora biti historijski tačan te da potcrta sve ono što je reditelj zamislio. Imali smo vrlo složen proces, ali smo znali da ćemo ga raditi vrlo temeljito, ili nikako. Pored glumaca, skoro 40 ljudi opslužuje ovu predstavu i veoma nam je drago što su zvanična priznanja došla za trud velikog broja ljudi”, kaže Ćatibušić za Klix.ba.

Kvalitetom žele skrenuti pažnju na sebe

S druge strane, cjelokupan tim Narodnog pozorišta u Tuzli radi preko svojih mogućnosti kako bi svaki projekt bio doveden do linije savršenstva. Naime, ovoj teatarskoj kući nedostaje administrativno i tehničko osoblje, glumci, šminkeri, vlasuljari, sufleri…

“Imamo upražnjena mjesta koja su neophodna da bi jedno pozorište bilo istinski profesionalno. Još uvijek funkcionišemo vođeni energijom i strašću ljudi koji se nalaze u ovoj kući. Bojim se da svaki aktivizam i energija te vrste imaju svoj rok trajanja. Ukoliko se sistematski ne riješe te stvari, Narodno pozorište u Tuzli će imati još veće probleme u radu. Kontinuirano smo kroz 2018. ukazivali na taj problem, još uvijek nemamo rješenje, ali ostaje nada da će biti sluha da se te tehničko-administrativne barijere premoste na najbolji mogući način”, otvoreno dodaje Ćatibušić. 

Foto: D. Z./Klix.ba

Foto: D. Z./Klix.ba

Prvi čovjek pozorišta naglašava da ne želi kukati, već sa svojom ekipom stvarati kvalitetan umjetnički sadržaj putem kojeg žele skretati pažnju na sebe.

“Naša je obaveza da nikada i ni po koju cijenu ne spuštamo umjetničku ljestvicu i uvijek ćemo se truditi da tako i ostane. U umjetničkom smislu nikada nećemo popustiti, jer Narodno pozorište u Tuzli je produciralo predstave dok su granate padale pored ove zgrade. Prema mom mišljenju, obaveza svih nas je da u teškim vremenima stisnemo zube, radimo ono što najbolje možemo, ali isto tako pokušavamo tražiti rješenje”, stava je Ćatibušić.

Govoreći o problemu smanjenja odziva publike, s kojim se suočavaju sve oblasti umjetnosti u našoj zemlji, ali i u svijetu, Ćatibušić kaže da je pozorište kao medij koji komunicira s publikom još uvijek traženo, ali da je potrebno pronaći način kako ponovo doći do ljudi.

Foto: D. Z./Klix.ba

Foto: D. Z./Klix.ba

“Današnji prosječan čovjek ima mnogo manje slobodnog vremena, nego što je to bilo prije 50 ili 60 godina. Jednostavno, takav je tempo života i svaka osoba danas planira svoje slobodno vrijeme. Unutar njega vi se trebate nametnuti nekome kao prostor u kojem će osoba svoje slobodno vrijeme provesti”, ističe naš sagovornik.

Čuvaju jezik, državu i kulturu

S druge strane, naglašava da se pozorište nikada ne smije posmatrati isključivo kroz tržište, jer ono ima bitnu ulogu očuvanja države i kulture.

“Danas živimo u BiH gdje se bosanski jezik negira na skoro pola teritorija, to je paradoks u kojem živimo. Mi kao pozorišni radnici možemo biti prva linija fronta na kojem se jezik i naša kultura brane. To je uloga pozorišta koju društvo ne smije zaboraviti”, stava je Ćatibušić.

Nakon skoro 30 godina od izlaska posljednjeg broja, Narodno pozorište u Tuzli ponovo pokreće specijalizirani časopis za kulturu “Pozorište”, ali sa izmjenom u smislu da će u početku biti publikovan kao online izdanje pod uredničkom palicom Kemala Bašića. Prvi tekstovi bi se mogli pojaviti već za mjesec dana, otkrio je Ćatibušić za Klix.ba.

Ovo glasilo pokrenuli su 1962. rukovodioci i saradnici Narodnog pozorišta, tadašnji direktor Radoslav Zoranović, zatim, prof. Zdravko Petrović, slikar Mensur Dervišević, književnik Derviš Sušić, novinar Vitomir Pavlović i mnogi drugi kulturni poslenici prijeratne Tuzle.

Časopis je isključivo tretirao problematiku teatra u Tuzli i drugim dijelovima BiH, ali je tematikom vrlo brzo postao respektabilno glasilo za pozorište na području cijele bivše Jugoslavije. Časopis je ugašen uoči rata u BiH, a većina osnivača i saradnika više nisu živi.

“Taj časopis je vrlo brzo od mjesečnog biltena Narodnog pozorišta u Tuzli prerastao u regionalnu priču i tamo imate umjetničke rasprave koje su neprocjenjive, jer kada ga danas posmatramo, skoro je nevjerovatno da vi u eri u kojoj nema interneta i brzog protoka informacija, čitajući ‘Pozorište’ možete znati šta se dešavalo u Beču i Londonu te na koji način konotira sa onim što se dešava u Tuzli, Sarajevu ili nekoj trećoj pozorišnoj sredini kod nas. Ako se vratimo na priču o jeziku i važnosti pozorišta, ovaj časopis nam danas daje uvid u to kako je teatar izgledao u BiH kroz kompletan period njegovog izlaska”, kaže Ćatiušić.

Naš sagovornik kaže da u BiH niti na jednom drugom mjestu nije studiozno prikazan život teatra u našoj zemlji, odnosno kakvi su bili tokovi i trendovi, ko je bio značajan…

“Svjesni smo da je to krupan zalogaj jer će u finansijskom i organizacijskom smislu zahtjevati veliki angažman svih nas, ali važnost mjesta gdje se zbirno prikupljaju inforacija o pozorištima u BiH nas tjera da bez obzira na sve okolnosti časopis ponovo pokrenemo. Pokušavamo uvažiti vrijeme i mjestio u kojem živimo pa će ‘Pozorište’ svoj novi život početi kao online izdanje na domeni pozoriste.ba i nadamo se da ćemo gradeći ponovo ono što je časopis nekada bio doći u situaciju da radimo i printano izdanje”, navodi Ćatibušić.

Tuzlansko pozorište uspostavilo je i nekoliko izuzetno bitnih trendova u oblasti produkcije, a hvale se činjenicom da je u proteklom periodu u svakoj predstavi bio najmanje jedan debitant, odnosno mladi glumaci i glumice koji su proizašli iz Akademije dramskih umjetnosti u ovom gradu.

Foto: D. Z./Klix.ba

Foto: D. Z./Klix.ba

“Davati priliku mladim glumcima nije bio kliše. Oni su nosili naše projekte kroz 2018. i to nas čini posebno sretnim. Također, imali smo i debitantskog reditelja Alena Šimića koji je svoju prvu profesionalnu režiju imao u našem pozorištu u predatavi ‘Mirišu li jorgovanu u New Yorku'”, nastavlja Ćatibušić. 

Koprodukcija s MESS-om

Ova teatarska kuća prepoznatljiva je i po koprodukcijskim predstavama koje nerijetko postavljaju na daske koje život znače. Ćatibušić smatra da je ovakva vrsta komada od neprocjenjive važnosti.

“Umrežavanje u svakom segmentu ljudskog društva je potpuno prirodna stvar, posebno kada pozorište kao umjetnički izraz se suočava sa izazovima modernog doba. Koprodukcije su i u proteklom periodu bile veoma važne za naše pozorište, a stalno radimo na tome da imamo nove projekte. Razmjenom iskustva te spajanjem pozorišnog senzibiliteta iz raznih sredina, dobijamo sadržaje koji obogaćuju nas kao kuću, ali i našu publiku koja nas redovno posjećuje”, kaže Ćatibušić.

Za Klix.ba Ćatibušić otkriva da tuzlansko pozorište 4. marta ove godine kreće u projekt sa Internacionalnim teatarskim festivalom MESS, a na sceni će biti postavljen roman Bekima Sejranovića ‘Tvoj sin Huckleberry’ u režiji mladog reditelja Alena Šimića.

Cijeli tim tuzlanskog hrama kulture ispred sebe stavlja zanimljive planove, a u kojima je pored koprodukcije s MESS-om još pet ostvarenja koja će obogatiti ionako šarolik pozorišni repertoar u žanrovskom i svakom drugom smislu.

Pozorišni sladokusci već početkom mjeseca marta moći će uživati u novom komadu “Šta je sobar vidio?” koji nastaje u režiji glumca Midhata Kušljugića.Narodno pozorište TuzlaMirza Ćatibušić Prijavi grešku
Vezani članciU Narodnom pozorištu Sarajevo otkazana predstava “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”08.01.2019. u 16:50Ansambl predstave “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” briljirao na scenu u NP Tuzla25.10.2018. u 21:19Debitantskom predstavom mladi reditelj Alen Šimić govori o migracijama, ljudima i ljubavi23.06.2018. u 16:57NajnovijeNajčitanijePreporukeSNIMILI I VIDEOSPOT   32mBihaćki bend The Babe Barbarella EESFF predstavio novu pjesmu “Znam”PRVA ŠETNJA  1h 23mNovi američki ambasador u BiH prošetao Sarajevom sa svojim životnim partneromDONESENA ODLUKA   2h 9mKultna britanska grupa Queen nastupit će na dodjeli OscaraZADOVOLJNA ODLUKOM  2h 12mAmerikanka razvod proslavila fotografisanjem, vinom i paljenjem vjenčanice50 GODINA KARIJERE   10h 36mSvetlana Bojković: Za mene je gluma bila zabranjeni san, ali sam ga na kraju ostvarilaForumGledali ste film, preporuĆite ga drugima46KPoginuo Saban Saulic165Star Trek1KThe Walking Dead (zabranjeni spoileri!)9KSta trenutno slusate IV55KTrue detective1KGledate seriju – preporucite je17KKomentari (38)sortiraj komentarenajpopularniji gorenajnoviji gorenajstariji gorepreostalo 500 karaktera KomentarišiNAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Klix.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.Bosanski_Tornadoprije 11 sati 22 min+17Znam momka licno. Olicje kulture i normalnog ponasanja. Svaka cast momak samo naprijed269 Podijeli Prijavi Odgovoridaduli_saprije 9 sati 35 min+9Hajde lijepo kad znamo priznati drugima njihove vrline.90 Podijeli Prijavi OdgovoriCadillacprije 11 sati 29 min+15A sdp nas vodi do direktorske pozicije183 Podijeli Prijavi Odgovorilaganitzaprije 9 sati 27 min0SDP je onda očigledno dobro izabrao.33 Podijeli Prijavi Odgovoriseadtzprije 7 sati 16 min+3Lik koji nigdje glumio nije. Znaju ga samo njegovi jarani kao glumca41 Podijeli Prijavi Odgovorilaganitzaprije 9 sati 26 min+2Samo naprijed Ćata!20 Podijeli Prijavi OdgovoriOravotennaprije 10 sati 2 min-2Želite li pronaći ženu za jednu noć? Dobrodošli na >>>>> www.XXdate.club02 Podijeli Prijavi OdgovoriNajkomentiranije678Pismo Bosanki iz Sirije: Primite nas nazad zbog naše nedužne djece350Predrag Kojović za Klix.ba: Najbolji dani za Bh. blok tek dolaze322Dodik, Čović i Izetbegović u Sarajevu dogovarali državnu vlast: Rasprava i o zapošljavanju kadrova292Hubijar o gradnji infocentra u Sarajevu: Samo smo poštovali plan javnih nabavki mog prethodnika227Novak Đoković četvrti put proglašen za najboljeg sportistu svijeta

O nama | Marketing | Impressum | Uslovi | Posao | Arhiva | RSS | Dojavi vijest | KontaktRedakcija:
t. +387 33 263-245
e: redakcija@klix.baMarketing:
t. +387 33 263-250
e: marketing@klix.baCopyright 2000-2019 InterSoft d.o.o. Sarajevo. ISSN 2566-3771
Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Predstava “Čarobno izletište” u Narodnom pozorištu Tuzla

Na sceni Narodnog pozorišta Tuzla u petak, 18. januara bit će premijerno izvedena predstava “Čarobno izletište”, autora i reditelja Milenka Iliktarevića.

Ovaj dječiji mjuzikl je prvi projekt Narodnog pozorišta Tuzla ove godine, a radi se o edukativnoj predstavi namijenjenoj djeci do 15 godina čija tema je, između ostalog, zaštita okoline.

-Predstava je rađena za uzrast od 4 do 12 godina, ali i starija publika može doći da pogleda kako mi to plešemo, kao i da posluša neke naše songove – kaže autor teksta i reditelj Milenko Iliktarević.

Osim znanja iz ekologije i ekološke kulture, djeca će u mjuziklu saznati i četiri pravila o minama. Također, u predstavi se s obzirom na ulogu medija o važnim društvenim pitanjima, pojavljuje i novinar.

U predstavi igraju Edis Žilić, Željka Marinić, Remira Osmanović, Boris Balta, Milenko Iliktarević, Jasmina Dedić, Ivana Perkunić Mešalić, Melisa Hadžić i Hasiba H. Mehmedović. Prva repriza predstave je u subotu, 19. januara.

“Posljednja ljubav Hasana Kaimije” pobjednik 35. Susreta pozorišta/kazališta BiH u Brčkom

Gran pri Susreta pozorišta/kazališta BiH u Brčkom za najbolju predstavu u cjelini i Statua Gran pri Susreta dodijeljena je predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” u produkciji Narodnog pozorišta Tuzla.

Ovo je odluka stručnog žirija koga čine glumci Senad Bašić, Ivo Gregurević i Danica Maksimović.

Prema njihovoj odluci, Gran pri Susreta za najbolju žensku ulogu jednoglasno je dodijeljen Gordani Boban za ulogu Delfe u predstavi “Ravna ploča” u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Ista nagrada za najbolju mušku ulogu dodijeljena je Andriji Kuzmanoviću za uloguPripovedača u predstavi „Osama – Kasaba u Njujorku“ u produkciji Zvezdara teatra iz Beograda.

U kategoriji nagrada pozorištima iz Bosne i Hercegovine, stručni žiri je za najbolju mladu glumicu proglasio Natašu Perić za ulogu Dragane Matić u predstavi “Naši dani”, Narodnog pozorišta RS, dok je nagrada za najboljeg mladog glumca dodijeljena Nusmiru Muharemoviću za ulogu Gavre u predstavi “Ravna ploča”, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Nagrada za muziku je dodijeljena Denisu Hadžiću za predstavu “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” Narodnog pozorišta Tuzla, a Jelena Vidović je nagrađena za kostim za predstavu “Naši dani” u produkciji Narodnog pozorišta RS-a.

Nagrada za scenografiju dodijeljena je Hariju Ejuboviću za predstavu “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”, Narodnog pozorišta Tuzla.

Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Gordani Boban za ulogu Delfe u predstavi “Ravna ploča”, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, dok je nagrada za najbolju mušku ulogu pripala Ljubiši Savanoviću za ulogu Drage Ćuka u predstavi “Naši dani”, Narodnog pozorišta RS-a.

Nagrada za najbolju režiju osvojio je Goran Damjanac za predstavu “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”, Narodnog pozorišta Tuzla, a za najbolji dramski tekst bosansko-hercegovačkog savremenog pisca Statua Zlatno pero dodijeljena je Željku Stjepanoviću za predstavu “Naši dani”, Narodnog pozorišta RS-a.

Nagrada za najbolju predstavu „Zlatna statua vijećnice i grada Brčkog“, dodijeljena je predstavi “Naši dani” u produkciji Narodnog pozorišta RS Banja Luka.

Prema odluci žirija publike 35. Pozorišnih/kazališnih susreta, nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” autora Derviša Sušića i reditelja Gorana Damjanca, a u produkciji Narodnog pozorišta Tuzla.

Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Miljki Brđanin za ulogu Koviljke u predstavi “Naši dani”, autora Željka Stjepanovića, Narodnog pozorišta RS-a.

Za najbolju mušku ulogu nagrađen je Dražen Pavlović za ulogu Budalina Tale u predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”, autora Derviša  Sušića, Narodnog pozorišta Tuzla.

“Posljednja ljubav Hasana Kaimije” nikad nije prestao biti aktuelan komad

Drugog dana 35. Susreta pozorišta/kazališta Bosne i Hercegovine Brčko distrikt na sceni smo imali priiku pogledati predstavu tuzlanskog Narodnog pozorišta “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”, autora Derviša Sušića, koju je režirao Goran Damjanac.

„Posljednja ljubav Hasana Kaimije“ je drama koja se mora iščitavati slojevito. Reditelj predstave Goran Damjanac, uz veliku pomoć dramaturga ove predstave Kemala Bašića, uspjeli su da na sceni prenesu tu slojevitost. Nekoliko zanimljivih i efektnih scenskih rješenja, pametno korisštenje muzike (Denis Hadžić), scenski pokret (Ena Kurtalić) u svrhu održavanja tempa predstave, ovu predstavu je učinilo dobrim primjerom postavljanja domaćih klasika na scenu.

Glavna uloga povjerena je Damiru Mahmutoviću, koji kako se povećava broj igranja predstave igra sve bolje i bolje, s mjerom i na trenutke veoma razigrano, što je posebno značajno jer se upravo i pojaviše kroz njega otkriva slojevitost Sušićevog teksta. Kaimijinog pomagača Budalinu Tala veoma dobro igra Dražen Pavlović, s mjerom, izvrsno se nadopunjujući sa igrom Damira Mahmutovića.

Likovi koji na određeni način stoje nasuprot ovom dvojcu i koji predstavjaju sve slojeve bosanskohercegovačkog društva (od onoga čija djeca umiru od gladi do kadije koji krade i od naroda i od sultana), dobro su odigrali oni kojima su uloge povjerene, kako oni koji su nas već navikli na dobre igre, tako i oni koji se tek upoznaju sa velikom scenom. Ipak, čini se da su, osim pomenutog dvojca Mahmutović-Pavlović, sinoć posebno motivisani bili Jahić, Žilić, Iliktarević, koji su odigrali sjajno. Mlada Irma Zukić pokazala je da je veoma talentovana mlada gumica, koja se dobro ukopila u igru nešto iskusnijih kolega, i sigurno je pobrala simpatije ne samo brčanske publike, već i autora ovog teksta.

Dobra Sarajednja Harija Ejubovića i Vesne Teodosić rezultirala je jasnom i funkcionanom scenografijom i kostimom, koji su historijski tačni, efektni, te u potpunom skladu sa ostalim elementima predstave, što nam govori da i Ejubović i Teodosić, osim što ramišljaju teatarski, dobro razumiju i rediteljevo čitanje Sušića.

„Posljednja ljubav Hasana Kaimije“ nikad nije prestao biti aktuelan komad i to je nešto što ne smijemo prestati ponavljati. Njegov povratak na scenu je izuzetno značajan ne samo za Narodno pozorište u Tuzli i Tuzlu, već i za Susrete pozorišta/kazališta Bosne i Hercegovine u Brčkom. Propitivanje odnosa moći, odnosa vlasti i naroda, odnosa različitih nivoa vlasti i različitih nivoa ljudske strasti ali i strahova, nikad, čini se, nije aktuelnije nego danas. Promjena kroz pobudnu, odnosno njena nemogućnost, posebno kad govorimo o makro planu, naglašava mogućnost promjene na mikro planu – na kraju priče niko od likova nije ostao isti. Baveći se odnosom vlasti i potčinjenih, bogatih i siromašnih, moćnih i nemoćnih u jednom historisjkom trenutku naše prošlosti, predstava se bavi nama sadašnjim, podsjećajući nas na naše stanje, na naše mogućnosti i na našu, ne tako blistavu, sudbinu. Ono što se ističe kao poseban kvalitet ove predstave je način na koje se sve nabrojano predočilo publici – nenametljivo, s mjerom, a istovremeno potpuno jasno i otvoreno. I to je možda najveći autorski pečat režisera Damjanca, koji je režirao zrelo – nije se prepao Sušića, nije se krio iza Sućiša, nije pokušavao da bude veći od Sušića. I to mu se vratilo na najbolji mogući način, kao veoma dobra predstava. Nesumnjivo ogromnu zaslugu za ovakvo čitanje Sušića i očuvanje Sušićeve esencije u ovoj predstavi ima dramaturg predstave Kemal Bašić, koji je pozao da ne samo da razumije Sušića već i, što je još teže, aktuelni trenutak.

Onako kako me radovala odluka Narodnog pozorišta Tuzla da na scenu postavi Derviša Sušića, jednog od najznačajnih dramskih pisaca svog vremena na našem jeziku, tako me obradovala i odluka selektora Željka Mitrovića da na Susrete pozove ovu predstavu, predstavu koja će, prema mom skromnom sudu, imati bogat festivalski život i koja će još dugo biti na repertoaru svoje kuće.

Piše: Elvis Ljajić
Foto: Dejan Đurković

O predstavi: Poslednja ljubav Hasana Kaimije ili snaga pripovesti

Predstavu ”Poslednja ljubav Hasana Kaimije” po tekstu Derviša Sušića režirao je Goran Damjanac u Narodnom pozorištu u Tuzli.

U ovoj velikoj ansambl predstavi igraju: Damir Mahmutović, Adnen Omerović, Dražen Pavlović, Irma Zukić, Elvis Jahić, Edis Žilić, Remira Osmanović, Milenko Iliktarević, Siniša udovičić, Midhat Kušljugić, Nedim Malkočević, Samed Alić, Enver Hasić, Jasmina Dedić, Luka Spasojević i Mirna Mujagić.

Ansambl sačinjen od veterana i mladih glumaca igra zrelo, sa jasnom svešću o tome šta igraju, na svom su terenu i igra se kao da se veze jedan fini vez. Igra se da bi se publici predala pripovest o Hasanu Kaimiji.

Za svakog od glumaca igra je lična, jer je i priča neobično važna. Uz jasnu svest o značaju Derviša Sušića, sa velikom pažnjom su kreirani likovi.

Na okruglom stolu nakon predstave moderator Dževdet Tuzlić je rekao da je jedna od razina koje ovaj tekst čine svevremenim, da parafraziram, jeste to što se bavi čovekom na vetrometini istorije.Uz to Hasan Kaimija je junak svestan efemernosti čovekovog trajanja i on harizmatični derviš i vidar, koji se u Sarajevo vraća po unutrašnjem pozivu da zaokruži svoj put- u ovom životu hoće da spozna ono čemu teži. U vreme velike pobune sarajevske sirotinje 1683-će  on u toj pobuni predvodi narod.

Derviš Sušić je ovu pripovest smestio u 17-ti vek ( premijerno je izvedena pre 45 godina na sceni narodnog pozorišta u Tuzli), a dramaturg Kemal Bašić koristio se dramom i pripovetkom ”Kaimija” iz zbirke ”Pobune”. Bašić vrlo spretno u telo drame uvodi delove pripovetke kako bi tekst gledaocu dalo celovit uvid u kontekst u kojem se drama zbiva i karaktere koji je grade.

Reditelj Goran Damjanac prateći pripovedačku nit pažljivo režira ovaj komad držeći ga u skladnom ritmu i time dobija potpunu pažnju gledaoca kroz čitavu dramu, u ključu koji meša duhovitost, snagu ove rafinirane pripovesti uz  finu dozu cinizma. Zato nas kroz dramu vodi pripovedačev glas koji dolazi iz offa, tako da gledalac ima utisak putovanja kroz naraciju, kojoj se prepušta svojim doživljajem. Čitav tim pušta da Derviš Sušić kazuje pripovest, svi su tu da sa velikom odgovornošću prema piscu donesu Kaimijinu sudbinu jasno i na dlanu i u tome uspevaju.

Scenografija Harija Ejubovića i kostim Vesne Teodosić prate epohu i daju jasan kontekst vremena u kojem se priča dešava, oni podržavaju glumce dajući im okvir po kojem se kreću, jednako kao i muzika Denisa Hadžića koja snažno prati tok same drame.

Predstava otvara mnoštvo pitanja i podseća nas- kako stoji u belešci dramaturga u programskoj knjižici da: ukoliko čovjek neće oblikovati događaje, onda oni hoće njegov život- oluja je to pred kojom nema sigurne luke.

Ova predstava po mom doživljaju tako i jeste najpre – jedna plovidba.

Piše: Nataša Gvozdenović
Foto: Dejan Đurković